Stary Platon II (Chorwacki)

Ima ovdje još jedna bitna stvar:

Stari Platon vjerojatno otkrio je da čovjek postoji samo donekle objektivno, neovisno.

Slijedom te optike čovjek nije subjekt nego je zamišljen, imaginiran snagom volje Stvoritelja i smješten u njegovo Jastvo, dakle postoji samo subjektivno

u odnosu na Boga - i u Njemu.

Također u "slučaju Čovjeka", nastaje projekcija ideje „o čovjeku" u Jastvo, postavljajući ga u Svijest razuma,

tako kao i mnoštvo drugih sadržaja. Sadržaj, sadržaju nije jednak.

mašta nije jednaka slici, slika nije jednaka jednostavnoj misli.

S P E K T A R S V I J E S T I

"kod pojedinačnog čovjeka" je nadasve zamršen i kompliciran- diferenciran.

Neki sadržaji su utemeljeni vrlo duboko

- sigurnost, uvjerenje, a drugi su opet vrlo prolazni, a mogu biti jaki

- na primjer indukcija seksualnih stanja, drugačije je kad „čovjek zna“ - da vidi, drugačije kad zna da čuje ili osjeća.

- Javlja se zamisao slike s tvrdoćom

- u svijesti - Kao što sam pisao SPEKTAR SVIJESTI I RAZUMA kojem je dodijeljen pojedinačni čovjek je nadasve komplicirana, složena i diferencirana, na primjer po dubini, uvjerenju, intenzitetu, napetosti toga što se obično prihvata kao „registriranje osjetila“

T r a n s f o r m a c i j a ideje u sliku, na primjer

- I C a s u s: ljudsko je biće je također imaginirano, zamišljeno, smješteno u Jastvu - nije subjekt, postoji subjektivno za B o g a i B o g u

- Stari Platon - Aristotel – Kant - Tęczar.

Zadovoljstvo mi je, gore navedeno, predstaviti Njegovoj Svetosti